Bukovče se pominje 1530 godine kao naselje koje je imalo oko 50 kuća. Stanovništvo vodi poreklo od vlaških doseljenika u XV i XVI veku za koje se smatra da su etnički Srbi, a koje je K.Jovanović svstao u doseljenike "nepoznatog porekla", zatim su došli doseljenici Rumunsko-Srpske struje u XVIII veku, i zatečenom stanovništvu nametnuli svoj jezik. Kasnije su pridolazili Timočani, Braničevci i Šopovi.
Ukidanje filurdžijskog statusa posle 1535 godine dovodi do opadanja broja zemljoradničkih domaćinstava i po popisu iz 1586 godine selo ima svega 16 kuća. Interesantna je sudbina ovog sela u XVII veku; ima se utisak da je selo sasvim opustelo jer na Langerovoj karti početkom XVIII veka tako i stoji. Već na karti "Temišvarski banat" selo se spominje kao naseljeno a 1736 godine selo beleži 80 kuca. Prema letopisu crkvenom u drugoj polovini XVIII veka selo se iselilo u Sedište, zbog zuluma Turskih "Krdžalija" koji su iz Vidina putovali za Kladovo ili Beograd. Ali, selo se ubrzo vratilo na staro mesto "zbog silnih komaraca i što se od mnoge vlage nije mogla peći proja".
-________________________
Severoistocno od sela Bukovca postoje rusevine rimskog utvrdjenja, koje stanovnistvo naziva “ĆETAĆE” (grad), za koji Kanic misli da je bio jedan od sedam kastela na Dunavu.
Буковче је насеље у
општини Неготин у Борском округу.
Према попису из 2002. било је 1442 становника (према попису из 1991. било је 2399 становника).
У насељу Буковче живи 1220 пунолетних становника, а просечна старост становништва износи 47.1 година (46.5 код мушкараца и 47.7 код жена). У насељу има 462 домаћинства, а просечан број чланова по домаћинству је 3.12.
Ово насеље је у углавном насељено
Србима (према попису из 2002. године),
а у последња три пописа,
примећен је пад у броју становника
Bukovce
Moje selo Bukovce
....................................
Pored Negotina
postoji jedno selo.
Stane u sve pesničke rime,
Bukovče mu je ime.
Prepun je cvepća
i zelenih krošnji,
dečijeg osmeha
i narodnih nošnji.
U njemu žive ljudi
vredni i mili,
dođite u goste,
Živi nam bili!!
Od 2003. godine u Bukovču se kao seoska slava slavi
Đurđevdan. Manifestacija nosi naziv
"Đurđevdanski uranak"
i na njoj se organizuju
smotre folklora i sportskh susreta.
I pored velikih zivotnih promena iz godine u godinu,
iz vekova u vekove
Bukovce i dan danas nosi svoje ime.
Prvi stanovnici ovog sela ziveli su na obodu
Negotinskog rita u vlaznim i hladnim zemunicama.
Zbog nepovoljnih
uslova za zivot
stanovnici
su odlucili da izadju iz zemunica i
pronadju pogodnije tlo za zivot.
Tako su krenuli da krce hrastove sume i
ujedno da obradjuju zemljiste i grade skromne kucice.
Zähler